Käthe Sasso
boračica otpora

Käthe Smudits se je rodila 18. marca 1926. ljeta. Po jednom tajednu se je jur preselila u Šuševo, kade je narasla kod nje "majke". Osnovnu školu je poiskala opet u Beču. Nje roditelji Agnes i Johann su obadva bili politički angažirani, i protiv staleške države i protiv nacionalsocijalizma. Odgovarajući njevom političkom osvidočenju su se nje roditelji priključili komunističkom otporu protiv NS režima. Käthe je bila isto tako aktivna i to jur kot mlada divojka od 1941. ljeta. Ona je pobirala pineze za obitelji ulovljenih i pomagala je pri sastavljanju komunističkoga materijala za propagandu.

Po odlazku oca u vojsku i kada je nje mater umrla po teškoj bolesti u juliju 1941. ljeta, se je Sasso priključila grupi otpora Gustav Adolf Neustadl. Ova grupa je podupirala udovice ubijenih borcev otpora s hranom, omogućavala je slučanje stranih radio stanic i dilila je letke protiv nacionalsocijalizma. Važni člani ove grupe su bili Emilie Tolnay, Therese Dworak, Maria Sip, Rosalia Graf i nje muž Johann Graf, kot i bračni par Gaida. Svi su optuženi i odsudjeni zbog veleizdaje i konačno likvidirani. Jur kot školarica se je kritički opitala zbog zabrane podučavanja židovske dice. To je bilo protiv volje Naci učiteljic.

Tijekom Drugoga svitskoga boja se je špion Gestapoa Alois Larva kretao med člani komunističke kotarske organizacije Favoriten i je denuncirao brojne člane, med drugim i Sasso. U starosti od 16 ljet ju je Gestapo ulovio 21. augusta 1942. ljeta. Po uzi u stanu Gestapoa na Morzinplatzu, je slijedila policijska uza Elisabethpromenade (ondašnje ime, sada je to Rossauer Lände 7-9) i u Schiffamtsgasse. Odanle je došla u uzu u Zemaljskom sudu, kade se je tijekom nje zatvora sprijateljila med drugim s Annie Gräf, jedna od brojnih ke su u to vrime umorili.

Ovo nečlovičanstvo NS-pravosudja ko je Käthe Sasso doživila je samo u Austriji odgovorna za žrtvu oko 1.200 nekrivičnih ljudi ke su likvidirali s giljotinom. Ovo je bio glavni uzrok za nje angažman u Drugoj republiki. Jur kot prvih snimanj po 1945. ljetom je ona opisala ove doživljaje i sudbine likvidiranih osob, ke su bile s njom ulovljene. Kot jedina od nje grupe otpora je preživila ov zatvor. Vjerojatno zbog nje mladih ljet, ona je bila u to vrime 16-17 ljet stara.

Nju samu je 21. aprila 1944 ljeta odsudio viši zemaljski sud Beč na 18 misec omladinskoga zatvora. Po privrimenom boravku u omladinskom preodgojskom centru Oberlanzendorf je došla u septembru 1944. ljeta u Berlin i 11. septembra 1944. u ženski koncentracijski logor Ravensbrück. Ovde je bila zajedno s drugimi bivšimi poslanicami u rajhski parlament, ke su ulovili po neuspješnom napadu na Hitlera 20. julija 1944. ljeta. 28. aprila 1945. ljeta je morala na smrtni marš u smjer KZ-a Bergen-Belsen. Pri tom je mogla pobignuti, kot to jedna spomen-stranica opiše: "U prvoj noći smrtnoga marša, u blizini Wustrowa, je mogla pobignuti zajedno s družicom Mizzi Bosch i se vrnuti u Beč." To se je godilo pomoću sovjetskih vojakov.

U Beču su Käthe Sasso veljek hitili s tramvaja, jer nije imala kot bivša ulovljenica KZ-a vozačku kartu.

Po oslobodjenju aliiranih je ostala u Beču i se je udala za Josefa Sassoa, ki je bio kot i ona borac otpora. Oni su dostali troju dicu i su se preselili u Winzendorf u Dolnju Austriju, kade je Josef Sasso imao limarsko poduzeće. Početo do 1990-ih ljet je Sasso djelovala kot svidok vrimena.

5. maja 2008. ljeta i 27. januara 2013. ljeta je govorila u okviru spomenpriredab na bečanskom Heldenplatzu, 2013. i u okviru Holocaust spominjanja mrižne platforme "Jetzt Zeichen setzen!". Ona se je neumorno borila za priznanje borcev otpora Grupe 40, i to uspješno. 2015. ljeta su otkrli spomen-ploču na bečanskom centralnom cimitoru. Za nje angažman kot svidok vrimena je dostala 17. decembra 2002. ljeta Zlati zaslužni znak Republike Austrije i 2016. ljeta je Sasso dostala titulu profesorice za nje zalaganje za spominak žrtav nacionalsocijalizma, za mir i demoraciju.

U decembru 2023. ljeta je dostala od socijaldemokratskih obrazovnih organizacijov Austrije SP Bildung 2. Marie-Jahoda-nagradu za izvanredna, znanstvena spoznanja. "Kot austrijska boračica otpora se je Käthe Sasso borila protiv terora i nasilja Nacionalsocijalistov. Do danas se bori protiv pozabljenja. Nje antifašistički stav i nje diboki humanizma su do danas vrhunski primjeri i pretkip za sve", tako Doris Bures. "Životno djelo Käthe Sasso je inspirijarući primjer, kako jedna osoba more s nje čini i nje glasom mjerodavno doprinesti poboljšanju svita. Nje povijest nas spominja, da se prošlost nesmi pozabiti i da mi svi nosimo odgovornost, da se suprotstavljamo nepravičnosti i intoleranciji", nadopunjuje Gerhard Schmid.